deratizacija

Deratizacija je skup mehaničkih, fizičkih, bioloških i hemijskih postupaka i mera kojima je cilj suzbijanje i trajno eliminisanje štetnih glodara iz određenog prostora.

Hemijska metoda: postavljanjem mamaka u plastične, metalne ili kartonske kutije, koje sprečavaju rasipanje i propadanje mamaka a samim tim i  kontakt neciljanih vrsta (kućnih ljubimaca). Kutije se označavaju oznakama upozorenja, numerišu i datumiraju radi lakšeg monitoringa i nose istaknute podatke o izvođaču usluge deratizacije, protivotrovu i telefonu u slučaju potrebe brzog sprečavanja neciljanog i neželjenog trovanja.

Takve se kutije upisuju u PLAN deratizacije (shema deratizacije) radi lakšeg kontrolisanja, dopune i uklanjanja po završenoj deratizaciji – suzbijanju glodara. Tako je moguća kontrola deratizacije odnosno nadzor deratizacije dakle praćenje mesta najveće infestacije glodara, praćenje puteva  kretanja i zadržavanja glodara i uočavanje  puteva prema njihovim skrovištima.

Pre samog sprovođenja deratizacije (izlaganje zatrovanih mamaca) obavezno obavljamo pregled objekata, konstatujemo moguća mesta ulaska i zadržavanja glodara i prema tome odabiramo vrstu mamaca i raspored u prostoru. Zatrovane mamce kojima je dodan atraktant kako bi ga glodari  rado uzimali , postavljamo u deratizacione kutije koje raspoređujemo u prostoru skladno planu koji radimo prilikom pregleda objekta.

Deratizacija objekta uključuje i obaveznu kontrolu deratizacije .

Koliko se često sprovodi deratizacija?

Preporuka je deratizaciju vršiti preventivno dva puta godišnje:

  • u proleće, nakon zimske hibernacije glodara, kada lutaju u potrazi za hranom ne bi li nadoknadili potrošene zalihe kao i zbog povećane količine padavina i podizanja podzemnih voda usled topljenja snega a koje tada napune podzemne kanale i gnezda glodara.
  • u jesen, kada glodari počinju skupljati zalihe hrane i hrane se više, ne bi li stvorili energetsku “potkožnu rezervu” i podneli hladnoću, i takođe zajedno s potomstvom prespavali zimu.
  • interventno i protivepidemijski kod enormnog povećanja populacija glodara ili prirodnih katastrofa

 

Preporuka

Svim našim klijentima savetujemo da uz proces deratizacije obave i dezinsekciju kako bi sama zaštita bila potpuna i kako bi se izbeglo pojavljivanje drugih štetočina koje mogu biti posledica unosa hrane ili nečistoće od štetočina  koje ste prvenstveno želeli  da uklonite.

 

Deratizacijom uspešno suzbijamo populacije miševa i pacova:

MIŠEVI

PACOVI

KRTICA

PUH

Tragovi prisustva miševa ili pacova

Mišji izmet uz zidove je najčešći znak da miševi prisutni u objektu. Izmet je nalik zrncima pirinča, veličine 3 – 8 mm i miševi ih izbacuju neprestalno tokom svog  kretanja. Sledeći znak je jak miris mišjeg urina pomoću kojeg se orijentišu, obeležavaju puteve do izvora hrane, raspoznaju se unutar zajednice . Što je miris intenzivniji, to se može sa većom sigurnošću tvrditi da je infestacija poprilično jaka.

Pacovi ulaze u nastanjene ili upotrebljavane prostore u jesen i tokom zime, u potrazi za hranom, zbog topline, porasta podzemnih voda, a u proleće zbog topljenja snega i obnove potomstva. Provući se mogu bilo kuda i čitavim telom ukoliko mu tuda može proći glava. A za svaki prolaz rupu će proglodati. Pacovi  ulaze u kuću ili stan i kroz kanalizaciju i WC školjku, kroz sve moguće otvore ili otvore koje sami proglođu. Ponekad mogu proglodati i betonske temelje grizući ih na smenu obzirom na najtvrđi deo svog tela-zube koji im stalno rastu sa neopisivim nagonom za glodanjem. Dolaskom hladnijih dana pacovi  napuštaju prirodne uslove i zavlače se u štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima.

Postoje procene temeljene na iskustvima koje kažu da ako pacova vidite danju, da ih onda ima toliko puno da hranu ne mogu pronaći noću nego izlaze danju. I onda je njihov broj ogroman, oko 100 po kvadratnom metru.